Crna Gora i EU: Kako spriječiti “odliv mozgova” i stvaranje “izgubljenih generacija”

Berlinski proces je vodeća diplomatska inicijativa zemalja Zapadnog Balkana, ali i evropskih zemalja i drugih EU subjekata, za koju je inicjalnu podršku pružila njemačka kancelarka Angela Merkel. Inicijativa je započeta konferencijom zemalja Zapadnog Balkana u Berlinu 2014. godine, a nastavljena je i u 2015. godini na Bečkom samitu. Ova inicijativa stavlja akcenat na neophodnost unapređenja saradnje i multilateralnih odnosa između Zapadnog Balkana i zemalja članica EU, gdje se među najobuhvatnijim pitanjima ističu oblast infrastrukture i ekonomskog razvoja.

Piše: Ivana BOŠKOVIĆ

Međutim, kada je u pitanju saradnja, razmjena iskustava i unapređenje ekonomskog položaja u svijetlu kreiranja poslova i smanjivanja nezaposlenosti, među najvažnijim aspektima ističe se saradnja na polju unapređenja položaja mladih.

Među mladima u regionu postoji više sličnosti nego razlika – visoka stopa nezaposlenosti, zastarjelost obrazovnog sistema i neusklađenost istog sa tržištem rada – dug proces tranzicije iz sistema obrazovanja ka radnim obavezama, prepreke u mobilnosti mladih a posebno na polju obrazovanja. Mladi takođe dijele probleme poput oslabljene ekonomije što ma višestruke posledice na osamostaljivanje mladih ali i mentalitet koji im onemogućava učešće u društvenim procesima. Prema zvaničnim podacima, u Crnoj Gori stopa nezaposlenostu mladih iznosi oko 50 odsto što je zabrinjavajuće.

Da bismo razumjeli izazove sa kojima se suočavaju mladi u Crnoj Gori ali i prilike koje proističu iz takvih izazova, moramo postaviti tri ključna pitanja koja će nam približiti različite aspekte o položaju mladih u Crnoj Gori u svijetlu EU integracija i tiču se zakonskog okvira, institucionalne saradnje i percepcije mladih o mladima, ali i drugih pitanja.

Da li aktivnije učešće u procesu odlučivanja kroz kreiranje omladinskih politika može podstaći mlade da budu agenti promjene i time se približe standardu svojih evropskih vršnjaka?

Čeka se Zakon o mladima: U Crnoj Gori u 2016. godini treba da bude usvojen prvi Zakon o mladima, čiji je prijedlog već utvrđen, dok i dalje postoji potreba da se razviju relevantni podzakonski akti i Nacionalna strategija za mlade. Prethodna strategija za mlade je metodološki neadekvatno osmišljena što je, dovelo do ograničenja u mjerenju uticaja na unapređenje kvaliteta obrazovanja na svim nivoima i usaglašavanje sa potrebama tržišta rada. Prioritetne oblasti nove strategije za mlade, kako se ističe, treba da budu one u kojima je prepoznato najviše praznina: kompetencije za život, zaposlenost/zapošljavanje, pitanja informisanja mladih i kvalitet usluga za mlade.

Donošenje Zakona o mladima predstavljaće iskorak u dosadašnjoj politici brige o mladima. Međutim, potrebno je da Zakon zaživi u praksi, što u narednom periodu može biti izazov, uzimajući u obzir da adekvatno funkcionisanje zakona treba da istakne važnost i ulogu mladih na različitim nivoima razvoja društva i ravnomjernost razvoja njihove uloge i značaja kada su u pitanju regioni u Crnoj Gori. To bi značilo da se sve jedinice lokalne samouprave moraju angažovati u otvaranju omladinskih centara i klubova, uključivanju mladih aktivista u proces osmišljavanja ideja i nadalje donošenja odluka, dok je za sve to je potreban jasno definisan budžet i plan obezbjeđivanja sredstava u kontinuitetu.

Odliv mozgova iz Crne Gore: Osim što se Crna Gora više od decenije suočava sa ‘’odlivom mozgova’’, prvenstveno smo svjedoci neravnomjernog razvoja različitih regiona u Crnoj Gori i opšteprisutnog trenda da su mladi ljudi sve više izmješteni u centralni dio Crne Gore – kada su u pitanju i obrazovanje i zapošljavanje.

U poslednjih nekoliko godina broj omladinskih organizacija i inicijativa je povećan. Iako je učešće mladih u društvenom životu i dalje na niskom nivou, organizacije za mlade su aktivno radile na povećanju njihovog angažmana. Takođe, postoje različite NVO čiji su primarni fokus mladi. Danas, skoro svi univerziteti i fakulteti imaju aktivne studentske parlamente i studentske organizacije. Studenti su ti koji su uspostavili nacionalne organizacije kao što su AIESEC, MoMSIC, ELSA, MAPSS, BEST, EESTEC, AEGEE koje su, kada je riječ o omladinskom aktivizmu, prepoznate kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou. Ovakav vid organizovanja mladih donio je mnogo pozitivnih efekata – više prilika za usavršavanjem (osposobljavanje u specifičnim oblastima i učenje kroz praksu, studijske posjete, upoznavanje sa različitim kulturama, učenje jezika). Na ovaj način, mladi su kanalisali ideje i podstaknuti su na inovacije, bilo u  obrazovnim institucijama sa kojih dolaze ili kroz organizacije koje predstavljaju.

Sa druge strane, ne može se poreći da mladi u Crnoj Gori pokazuju inicijativu i želju za društvenim promjenama. Međutim, da bi bili proaktivni, ojačali svoj položaj u društvu i svoj potencijal pretočili u ideju i akciju, njihova uloga mora biti prepoznata prvenstveno na lokalnom, ali i na nacionalnom nivou. Tek kada se ostvare prvi konkretni rezultati u vezi sa primjenom sa Zakona o mladima i različitim strategijama, moguće je dalje govoriti o mladima kroz prizmu Berlinskog procesa i jačanja regionalne i saradnje sa EU.

Kako poboljšati saradnju među mladima i institucijama sistema na način da se unaprijedi kvalitet sistema obrazovanja i smanji nezaposlenost?

Šta je napravljeno: Neosporno je da su mladi već prepoznati kroz različite inicijative – u junu 2015. godine Crna Gora je potpisala sporazum o učešću u mrežama podrške politikama i elektronskoj platformi Erasmus+ programa, a program ,,Mladi u akciji’’ ističe povećanje broja mladih ljudi koji su uključeni u međunarodne omladinske aktivnosti. Nadalje, ,,Pozitivna agenda za mlade na Zapadnom Balkanu’’ već pokazuje napredak u razvoju konkretnih prijedloga i ideja za unapređivanje položaja mladih. HERIC projekat, u okviru kojeg je uspješno realizovan prvi Nacionalni program stipendija za magistarske, doktorske i postdoktorske studije, između ostalog ima za cilj i stimulisanje povratka naučnika iz inostranstva kako bi se uključili u istraživačku zajednicu u Crnoj Gori. Kako u Ministarstvu prosvjete ističu, u vezi sa vremenskim trajanjem procedure priznavanja diploma, a u odnosu na zemlje regiona, u Crnoj Gori taj proces traje najkraće. Jedna od inicijativa je i uspostavljanje Regionalne Kancelarije Zapadnog Balkana za saradnju mladih, koja je u sada proceduri i koja se odvija u okviru Berlinskog procesa.

Međutim, pristup izazovima sa kojima se suočavaju mladi mora biti utemeljeniji kada je u pitanju saradnja i uključivanje mladih u proces odlučivanja. Osim obezbjeđivanja finansijskih sredstava, institucije sistema moraju dalje raditi na stvaranju plodnog tla za mlade, da oni u što većoj mjeri mogu slobodno iskazati svoje ideje i raditi i stvarati u kreativnoj atmosferi.  Medjutim, na tom putu se nameću dva značajna problema – sistem obrazovanja i nezaposlenost mladih.

Godišnji budžet za obrazovanje je nešto iznad 4% BDP-a: . Godinama postoji problem neusklađenosti tržišta rada sa sistemom obrazovanja. Mladi u Crnoj Gori (15-29) čine približno 21% stanovnika. U Crnoj Gori, najobrazovaniju starosnu grupu čine mladi od 25-29 godina, gdje oko 28% stanovništva ima univerzitetsko obrazovanje. Nakon punoljetstva dolazi do većeg pada broja osoba koje nastavljaju školovanje. U narednoj godini, Crna Gora treba da nastavi sa nastavnim planom i programom reforme u osnovnom i srednjem obrazovanju sa ciljem razvoja osnovnih i specifičnih vještina i usmjeri fokus na rezultate učenja; treba poboljšati obrazovanje nastavnika i ujedno revidirati politiku upisa za stručno i visoko obrazovanje u cilju racionalizacije upisa i usklađivanja sa tržištem rada.

Iako je profesionalni program obuke za diplomce, iniciran od strane Vlade, u trajanju od devet mjeseci sada u svojoj četvrtoj godini realizacije, a istraživanje i evaluacija od strane poslodavaca pokazuju da su svake godine 20-25% pripravnika zaposleni po završetku pripravničkog staža, nezaposlenost mladih u 2014. godini je iznosila 28,2%, dok za 2015. godinu, od približno 40000 nezaposlenih na birou rada, jednu četvrtinu čine visokoškolci.

Osim usklađivanja obrazovnog sistema sa tržištem rada, da bi se smanjila stopa mladih bez zaposlenja, potrebno je poboljšati kvalitet obrazovanja i postojećih programa, ali i formirati specifične programe koji će biti dostupni mladima u Crnoj Gori, s obzirom da je evidentan nedostatak mladih ljudi sa specifičnim vještinama.

Šta je predvidjela Evropska komisija: Evropska komisija je u okviru Strateškog okvira za evropsku saradnju, obrazovanje i obuku 2020, kao svoj četvrti dugoročni, strateški cilj, navela poboljšanje kreativnosti i inovativnosti kroz uključivanje preduzetništva na svim nivoima obrazovanja i obuke. Postizanje zadatih ciljeva treba da doprinese generisanju 1-og miliona novih radnih mjesta u jugoistočnoj Evropi do 2020. Ovo je moguće, između ostalog, kroz sprovođenje Agende o novim vještinama i zaposlenju, koja treba da identifikuje potrebe za treningom u oblasti preduzetništva, prepoznajući relevatnost obrazovanja i obuke na tržištu rada, time dajući doprinos lakšoj i boljoj tranziciji iz svijeta obrazovanja i treninga ka radnim zadacima.

Na koji način smanjiti odliv mozgova i povećati učešće mladih u političkom i društvenom dijalogu putem postojećih platformi za pokretanje inicijativa i saradnje?

Mladi u Crnoj Gori nijesu u potpunosti upoznati sa terminima građanskog učešća i aktivizma, iako se od njih očekuje da budu nosioci promjena u društvu. Tek svaka peta mlada osoba u Crnoj Gori zna da definiše građansko učešće, a svaka četvrta šta je aktivizam! Među njima, čak i medju onima koji tvrde da znaju, postoje oni koji nijesu u stanju da objasne gore navedene pojmove, kao što je istaknuto u KAP istraživanju o znanju, stavovima i ponašanju građana Crne Gore u vezi sa zapošljavanjem i participacijom mladih, sprovedenog za potrebe zajedničkog programa Ujedinjenih nacija za mlade. Dalje je ocijenjeno da u Crnoj Gori velika većina građana ističe da mladi ljudi treba da budu konsultovani prilikom donošenja odluka, međutim čak 70% njih ne zna da navede bilo koje institucije ili organizacije u Crnoj Gori koje se sistematski bave mladim ljudima, a najčešće se pominju nevladine organizacije (i dalje na niskom nivou od samo 10%). Učešće u odlučivanju kroz članstvo u pojedinim organima nije česta praksa – navodi se da je najveći procenat mladih bio član zajednice učenika dok manje učestvuju u donošenju odluka kroz članstvo u političkim strankama, radnim grupama za pripremu dokumenata ili u upravnom odboru neke nevladine organizacije.

Šta podstiče mlade: Sa druge strane, stanovnici Crne Gore smatraju da društvo znatno manje podstiče mlade ljude – najveći podstrek mladi ljudi dobijaju u oblasti kulture i slobodnog vremena, a najniži u slučaju izazova u lokalnoj zajednici i njenom razvoju, dok većina građana smatra da je neophodno dati mladim ljudima šansu da se dokažu i da ih treba uključiti u rad u zajednici.

Iz prethodno navedenog zaključujemo da su glavna pitanja u oblasti mladih i omladinskih politika sljedeća:

1) nedostatak sistematskih podataka o mladima – ostvarenoj saradnji i rezultatima sprovedenih omladinskih politika,

2) nedostatak koherentnih strategija i politika za mlade,

3) nedostatak ljudskih i finansijskih resursa u sprovođenju politika za mlade – u oblasti obrazovanja, zapošljavanja i vaninstitucionalne saradnje,

4) nedovoljna međuresorna saradnja između institucija sistema i omladinskih organizacija/ organizacija za mlade,

5) loša infrastruktura obrazovnog sistema i sistema zapošljavanja i uključivanja mladih u društvene procese,

6) ad hoc planiranje obezbjeđivanja institucionalnih uslove za participaciju mladih, kao i

7) nedostatak mehanizama monitoringa i evaluacije o učešću mladih u društvenim procesima na lokalnom i regionalnom nivou.

Da bi postigli ono što se Berlinskim procesom zagovara – poboljšanje perspektive mladih generacija, što je od izuzetnog značaja u obezbjeđivanju stabilnosti, održivog razvoja i napretka u regionu, potrebno je da se prvenstveno u Crnoj Gori prepozna i istakne potencijal mladih. Sa druge strane, mladi svojim aktivizmom moraju stvoriti prostor da iskažu svoje mogućnosti i sposobnosti. Ključ uspješne saradnje među mladima u regionu jeste transfer znanja i iskustva među njima. Međutim, tek onda kada znanje i iskustvo budu iskorišćeni na način da se poboljša položaj mladih u njihovoj matičnoj državi, njihove ideje i akcije mogu biti prepoznate i šire.

(Autorka je projekt menadžerka u Evropskom pokretu u Crnoj Gori)

Izvor: www.portalanalitika.me

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

1 × 4 =