lokalni mediji

Koliko lokalni mediji poštuju etičke standarde u izveštavanju o osetljivim grupama?

Centar za istraživačko novinarstvo Kruševac (CINK) organizovao je trodnevni seminar “Podizanje kapaciteta lokalnih medija za izveštavanje o pripadnicima i pripadnicama društveno osetljivih grupa”.

Jelena Božović, urednica portala Odjek i dopisnica agencije BETA, otvorila je seminar predavanjem o temi “Lokalni mediji i izveštavanje o društveno osetljivim grupama”.

Prvi nacionalni Kodeks novinara Srbije usaglašen je tek 2006. godine od strane dve najveće nacionalne novinske asocijacije, Udruženja novinara Srbije i Nezavisnog udruženje novinara Srbije. U većini zemalja, pa i u Srbiji, etički kodeksi nemaju obavezujuću pravnu snagu i nisu podložni sankcionisanju u pravnom smislu, u slučaju narušavanja. To znači da bez profesionalne volje za poštovanjem etičkih normi, ali i bez društvenog okruženja koje je opredeljeno da osudi, odnosno ne podrži medijske kuće koje nepoštuju opšte vrednosti profesije, novinarski kodeks nema suštinsku vrednost.”

Lokalni mediji u Srbiji, u izveštavanju o osetljivim grupama, često imaju ograničavajuće faktore, poput malog broja članova redakcije, nemogućnost odlaska na neophodne edukacije, problem cenzure i autocenzure.

Kao primere loše prakse Božovića je navela  zloupotrebu dece, pogotovu u političkim kampanjama, zloupotrebu predstavnika određenih udruženja osoba sa invaliditetom, koje su sa političkih skupova pozivale članove udruženja da podrže određenu opciju, a mediji o tome izveštavali.

Moglo bi se reći da je, što se lokalnih medija tiče, najveća pogreška kod izveštavanja o društveno osetljivim grupama, to što se većina njih uopšte ili nedovoljno bave tim temama, a kada se bave rade to na pogrešan način. Mediji koji su pod uticajem vladajuće političke strukture su, pre svega, okrenuti izveštavanju o aktivnostima političara i političarki, o tome šta je urađeno, uređeno, dakle promotivno. U tim situacijama pripadnici društveno osetljivih grupa su, najčešće, instrument preko koga se vrše pohvale onih koji su na vlasti”, kazala je Jelena Božović.

Povodi za izveštavanje o osetljivim društvenim grupama su najčešće datumi značajni za tu grupu, potom projektno izveštavanje, kada su osetljive društvene grupe deo projekata civilnog društva ili samog medija ili pak kao deo društvene odgovornosti koji kompanije plasiraju medijima:

Danijela Pavlović, dopisnica novinske agencije FoNet održala je predavanje na temu “Značaj medija u prevenciji govora mržnje”.

Rezultati istraživanja nevladine Mreže za izveštavanje o različitosti pokazuju da su žene prve na meti govora mržnje u medijima i na društvenim mrežama u Srbiji, govor mržnje dominantan je i prema pripadnicima LGBT zajednice kao i prema nacionalnim manjinama. Oko 12 odsto govora mržnje usmerenog je protiv političkih i ideoloških protivnika. U prethodne dve godine imamo neprestanu kampanju targetiranja političkih protivnika. To su nekad opozicioni političari, ali su vrlo često i novinari i novinarke, aktivisti i aktivistkinje, nekad čak i obični ljudi koji su samo išli na proteste”, kazala je Pavlovićeva.

Novinari imaju veliku odgovornost u oblikovanju javnog mnjenja a njihova je moralna obaveza da se bore protiv te opasne pojave, jer mediji imaju moć da oblikuju stavove i uverenja ljudi, i negativne i pozitivne:

Kao novinari, moramo biti svesni snage reči koje koristimo. Na nama je da doprinesemo stvaranju društva u kojem mržnja nema mesto, i da umesto toga promovišemo dijalog, razumevanje i poštovanje među različitim grupama ljudi. Čak i ako smo sto posto sigurni da govor mržnje koji smo postavili u nekom svom tekstu nikada neće biti sanksionisan, moramo da se držimo moralnih normi i da budemo svesni težine svake svoje napisane ili izgovorene reči”, zaključila je Danijela Pavlović.