ČARAPANSKI VEK MUZIKE: Posleratni muzički život

Nakon završetka Drugog svetskog rata muzički život u Kruševcu se razvijao sporo. Nova vlast je imala svoje viđenje razvoja kulture u gradu a bilo je potrebno vreme da se on uobliči.

Prvi veliki korak načinjen je 1948. godine kada je osnovana Niža mizička škola. Ova škola je vremenom postala rezervoar muzičara koji će u godinama i decenijama koje dolaze biti nosioci muzičkog života.

Jedan od omladinskih orkestara snimljen 1955. godine

Pedesetih godina u gradu je delovao orkestar sastavljen od učenika i studenata. Njegovo pomalo neobično ime – SID, bilo je akronim od izraza sloga-istrajnost-drugarstvo. Sasvim u skladu sa ideološkim i društvenim vrednostima koje su potencirane u tom periodu. Ova grupa je nastuapala na školskim i gradskim igrankama, književnim večerima, zabavama i sličnim manifestacijama. Repertoar je bio šarenolik – od gradskih pesama, preko pesama na igru i evergrin numera.

Sredinom 50-tih godina formiran je i prvi gimnazijski džez kvartet koji je predvodio bivši đak Niže muzičke škole Ivan Vitalić, saksofonista i klarinetista. Pored njega u kvartetu su svirali Đorđe Kozić – harmonika, Dragan Negovanović – klarinet, Stevan Negovanović i vokalni solisti Zoran Milosavljević, Jovan Barbulović i Sveta Pribaković. Pored Gimnazije džez kvartet je nastupao i u Domu JNA i Sokolskom domu.

Od 1957. godine postojao je džez kvartet koji su predvodila dvojica gitarista Miša Milanović i Miloš Kostić.

Orkestar “14. oktobar”

U prvoj deceniji nakon Drugog svetskog rata jedno od najznačajnijih mesta za razvoj muzičkog života u Kruševcu bio je Dom JNA. U ovom popularnom okupljalištu mladih uvek su svirali kvalitetni muzičari.

Svoj doprinos razvoju muzike u Kruševcu dali su i nemački ratni zarobljenici. Njih 40-tak je ostalo u gradu na prinudnom radu. Stanovali su na spratu kafane „Stara prestonica“ a pošto je među njima bilo muzičara formirali su zabavni duvački orkestar. Svirali su poznate svetske hitove i filmsku muziku a nastupali su u kafani vikendom i praznicima. Inače, orkestar je osnovao i vodio saksofonista Fridrih Herbert.

U periodu 1949-1950. godina u gradu je delovao i orkestar kruševačke radio-stanice. Amaterska radio stanica je osnovana pod okriljem Socijalističkog saveza radnog naroda i često je menjala lokalcije. Prvo je bila na Bagdali, potom u centru grada i , na kraju, u Berzi rada. Prva spikerka bila je Dubravka Duda Stražmester a orkestar su činili poznati kruševački muzičari i solisti. Orkestar je imao bogart repertoar i svirao je i zabavnu i narodnu i džez muziku. Često je imao nastupe i u mestima u okolini Kruševca.

Od 1952. pa sve do 1958. godine sa uspehom je svirao i orkestar „14. oktobar“. Najčešće je nastupao na matineu „Kasine“, na mestu Pozorišta i Omladinskog doma. U kafani „Kasina“ se sviralo dvokratno. Prvo od 15 pa do 19 sati a potom od 19.30 pa do 23 sata. Pretežno se svirala instrumentalna ali se praktikovala i filmska muzika. Najpopularniji i najposećeniji su bili nastupi u vreme državnih praznika, 1. maja i 29. novembra. Popularne su i bile igranke i drugarske večeri.

Izvori: “Nedaleko od reke Rasine – Muzički život Kruševca i okoline“ Save Popovića, „Enciklopedija Kruševca i okoline“ Slobodana Simonovića

FOTO: “Nedaleko od reke Rasine – Muzički život Kruševca i okoline“