Godišnje u Nemačku može 25.000 radnika sa Balkana – Vlada Nemačke odlučila je da produži važenje pravila o useljavanju nekvalifikovane radne snage sa zapadnog Balkana. Tako je objavljeno je u prošli četvrtak na sajtu Ministarstva za rad i socijalna pitanja Nemačke.
Kako je precizirano, odluka će se primenjivati od 1. januara naredne godine, kada ističe postojeća, a važiće do kraja 2023. godine. Jedina značajna novina je, kako je pojašnjeno, uvođenje kvote od 25.000 radnika godišnje.
Ova kvota uvedena je na insistiranje Hrišćansko demokratske unije savezne kancelarke Angele Merkel, iz straha da bi Alternativa za Njemačku, desničarska stranka čiji pojedini članovi otvoreno simpatišu nacistički pokret, ovo mogla iskoristiti kao argument da se vlada te zemlje zalaže za nekontrolisano useljavanje stranih radnika.
Koliko je ovo pitanje osjetljivo, najbolje govori saopštenje CDU-CSU, u kojem su se trudili da naglase da je ova odluka ograničenog karaktera, da će broj radnika biti limitiran kroz kvote, kao i da se radi o niskokvalifikovanim zanimanjima za koja među Nemcima ne postoji interes.
“Naši poslodavci iz građevinskog sektora i ugostiteljstva do sada su ovo pravilo najviše koristili. Nakon njegovog produženja, naši poslodavci će moći u ovim branšama i dalje pokrivati potrebu za radnom snagom ponajviše u onim oblastima u kojima nema interesa među domaćom radnom snagom“, saopšteno je iz ove stranke, čiji glasovi su bili ključni da pravilo bude produženo.
Za razliku od njih, poslanici Zelenih i SPD-a su se zalagali da se smanje prepreke koje postoje da se omogući useljavanje radnika iz našeg regiona, dok su desničarske snage i stranka Levica, svako iz svojih pobuda, bili potpuno protiv produženja ove uredbe.
Hubertus Hajl, ministar za rad i socijalna pitanja i član SPD-a, izjavio je da je ova odluka u korist nemačke privrede.
“Pojedine branše poput građevinarstva doživljavaju veliku ekspanziju i potrebni su im radnici. Nedostatak adekvatne radne snage bi mogao dovesti do usporavanja rasta”, naglasio je on, kako stoji na stranici Ministarstva.
U toj instituciji takođe podsećaju da se dosadašnje provođenje te odluke pokazalo dobrim rešenjem, jer je uspešno kontrolisana legalna migracija, a istraživanja su dokazala da nije bilo zloupotreba, a da su se dovedeni radnici lako integrisali u nemačko društvo.
Kao i do sada, moći će se zapošljavati svi radnici bez obzira na formalne kvalifikacije koji mogu da dokažu da ih poslodavac u Nemačkoj želi zaposliti. Oni će s adekvatnim dokumentima morati da odu u Ambasadu Nemačke i podesu zahtev za vizu. U Ministarstvu uveravaju da neće više biti dugog čekanja na dobijanje vize, jer će biti uvedene ubrzane procedure i na bolji način uvezane agencije i institucije koje izdaju potrebna odobrenja i saglasnosti kao uslov za vizu.
“Dozvole ćemo izdavati u skladu s potrebama na tržištu rada, a viza se može dobiti samo ako postoji ugovor o radu s nemačkim poslodavcem i ako je sprovedena procedura preferencijalnog tretmana od strane Agencije za rad. Ministarstvo spoljnih poslova i Agencija za rad imaju dovoljno resursa za obrađivanje zahteva”, stoji u dokumentu.
Dalje je objašnjeno da u slučaju da ova uredba nije produžena, radnici iz ovih zemalja bi posao u Njemačkoj mogli dobiti samo kroz redovnu proceduru.
“Tada bi zainteresovani radnici morali proći proces nostrifikacije diplome. Kroz produženje ovog pravila omogućili smo olakšani pristup tržištu rada na ograničen period, što znači da će državljani ovih zemalja moći obavljati bilo koji posao bez provođenja postupka nostrifikacije diplome, osim u slučajevima kada se radi o regulisanim zanimanjima, poput negovatelja”, objašnjeno je u dokumentu.
Podsećanja radi, produženju odluke znatno je doprineo i pritisak nemačkih poslodavaca, koji su upozorili da bi brojne građevinske firme mogle staviti ključ u bravu ako se ne omogući doseljavanje inostranih radnika.
Pravilo je uvedeno 2015. godine, a ističe do kraja ove godine, zbog čega je tokom leta pokrenuta debata o tome treba li ga produžiti ili pustiti da istekne.
Juče je pojašnjeno da, kako bi ova odluka stupila na snagu, neće biti potrebna saglasnost Bundestaga, odnosno donjeg doma nemačkog parlamenta, već samo gornjeg doma, odnosno Bundesrata, jer se radi o nadležnostima koje se preklapaju s nadležnostima nemačkih saveznih država.
Izvor: akta.ba
