Bivoljčani na turneji po Hrvatskoj i Sloveniji 1930. godine FOTO: U vremenu starog Kruševca

ČARAPANSKI VEK MUZIKE: Najpopularniji gradski horovi

U periodu između dva svestka rata u Kruševcu su naročito bili popularni horovi u kojima je nastupalo više stotina pevača.

U pismu “Politici”  od 25. januara 1922. godine nepoznati autor, koji se potpisao kao „Irmadov“, kritikuje kulturni život u posleratnom Kruševcu i kaže „Ah taj lepi, veseli predratni Kruševac sa svojim pukom vojske, stalnim pozorištem, vojnim i građanskim orkestrom i čuvenim pevačkim društvom „Car Lazar“!“.

Kulturno-umetnički život u Kruševcu se nakon Prvog svetskog rata razvijao sporo, što je i razumljivo, uzimajući u obzir materijalno-ekonomske prilike žitelja ali je vremenom postajao sve intenzivniji. U Kruševcu je između dva svetska rata delovalo čak šest horova sa nekoliko stotina članova.  Najpoznatije i najkvalitetnije horove imali su Zantalijsko pevačko društvo „Obilić“ i Pevačko društvo  „Car Lazar“ ali su i drugi horovi nisu puno zaostajali.

Bivoljčani na turneji po Hrvatskoj i Sloveniji 1930. godine FOTO: U vremenu starog Kruševca
Bivoljčani na turneji po Hrvatskoj i Sloveniji 1930. godine FOTO: U vremenu starog Kruševca

Kulturno umetničko društvo „Abrašević“ je nastalo 1909. godine promenom imena Radničko-umetničkog društva „Sloboda“. Društvo je imalo uspone i padove u svom radu ali je uvek bilo socijalno angažovano i trudilo se da okupi što više radnika. Prvi horovođa bio je profesor Emil Muža. Društvo je, pored hora, imalo i tamburaški orkestar.

„Vreme“ donosi da je 16. septembra 1928. godine „Kruševačka radničko-umetnička grupa „Abrašević“ priredila sinoć, na dan godišnjice svog prosvetnog rada, veliki umetnički koncert sa pozorišnim komadom. Koncert je bio veoma dobro posećen, naročito od strane radnika“.

Još jedno društvo je pokušalo da umetnički angažuje što više pripadnika radničke klase. Kulturno-umetničko društvo „Radnički“ je osnovano pri Fabrici vagona u Kruševcu 1926. godine. Društvo je imalo veliki mešoviti hor i muški oktet. Na prvom Sveslovenskom festivalu u Pragu 1937. godine osvojili su medalju za „besprekornu interpretaciju horske muzike“.  Od ovog društva nakon Drugog svetskog rata nastao je KUD „14. oktobar“.

Zanimljiv put imalo je Pevačko društvo „Svetlost“ iz Bivolja. Osnovano je na Vidovdan 1920. godine u Bivolju a osnivač je bio bogoslov Hranislav Tomić, uz pomoć  upravitelja škole Alekse Veličkovića. Prvi predsednik društva bio je Živan Matić. Povodom desetogodišnjice postojanja društvo je organizovalo turneju po Hrvatskoj i Sloveniji a 1932. godine nastupilo je na zadrugarskim svečanostima u Bivolju, kada je otvoren Zadružni dom.

Pevačko društvo „Lazarica“ , osnovano 1937. godine. Osnivač je bio Bogoslav Nikolić a sekretar Kosta Kačarević. Društvo je registrovano 9. septembra 1937. godine.  Hor, kojim je rukovodio učitelj Dragoslav Stojadinović, imao je 80 članova iz Lazarice i Stare Čaršije.

U Kruševcu je delovao i hor sastavljen od emigranata iz Rusije. Imao je horiste, soliste, muzičare. Horom je najduže rukovodio Vsevold Gusarevič, profesor latinskog jezika i starešina Ruskog sokola. Ovaj hor je povremeno nastupao u crkvi Svetog Đorđa.

Izvori: dnevne novine „Politika“ i „Vreme“, monografija „Značajni ljudi Kruševca“ Milorada Sijića, „Enciklopedija Kruševca i okoline“ Slobodana Simonovića

FOTO: U vremenu starog Kruševca