ČARAPANSKI VEK MUZIKE: Zanatlijska pevačka družina „Obilić“

Zanatlijska pevačka družina „Obilić“ nastala je 1911. godine izdvajanjem zanatlija iz Pevačkog društva „Car Lazar“ i u periodu između dva svetska rata bila je najkvalitetnija muzička družina u Kruševcu.

„Obilić“ je osnovan 6. marta 1911. godine na inicijativu Radoslava Dunjića, advokata i senatora. Osnivački skup održan je u jednoj maloj sobici Zanatskog doma a prvi horovođa bio je Stevan Kolar. Društvo je negovalo i širilo slovensku pesmu i muziku, crkveno i svetovno pevanje a program je bio više nacionalno nego klasično orijentisan.

Pevačko društvo "Obilić" prilikom osvećenja zastave 4. juna 1928. godine FOTO: Milan Vukašinović, ofotografija iz kolekcije dr Milutina Tasića
Pevačko društvo “Obilić” prilikom osvećenja zastave 4. juna 1928. godine FOTO: Milan Vukašinović, ofotografija iz kolekcije dr Milutina Tasića

Za vreme okupacije Srbije u Prvom svetskom ratu prema nekim izvorima društvo je prestalo sa radom dok je, prema drugima, nastavilo da deluje ali, uzimajući u obzir okolnosti, smanjenim intenzitetom. Rad društva su održavali Franc Sirovatka i Aleksa Stamenković a Austrijanci su dali saglasnost za delovanje tek kada su dobili jemstvo „da je Obilić odan i veran Austro-ugarskoj  monarhiji“.

Po završetku Prvog svetskog rata „Obilić“ je nastavio sa radom a 1924. godine došlo je do reorganizacije a za predsednika je izabran advokat Žika Avramović. Dužnost predsednika je 1929. godine preuzeo apotekar Krsta Novaković i ostao na toj funkciji do 1936. godine.

Dirigenti „Obilića“  u međuratnom periodu bili su Stevan Kolar, Emil Muža, Stojan Gligorijević, Stanislav Volarić, Dragoslav Vasiljević Figa, Najdan Šepić, Branko Dragutinović, Viktor Klančnik, Anatolije Muravjev, Radoš Nikolić, Josif Nikolić Vučković.

Dva događaja obeležila su delovanje „Obilića“ u tom periodu. Prvi je osvećenje zastave društva na drugi dan Duhova, 4. juna 1928. godine. Bila je to velika svečanost na kojoj su učestvovale pevačke družine „Bratstvo“ iz Leskovca, „Branko“ iz Niša, pevačka družina dobrovoljačke požarne čete dok je Akademsko pevačko društvo „Obilić“ iz Beograda na proslavu poslalo šest svojih delegata. Zastavi je kumovao njen darodavac,  hotelijer iz Stalaća Dušan Senjević. Osvećenje zastave je izvršeno pred Spomenikom kosvskim junacima. Uveče je za zvanice održan banket u hotelu „Evropa“ a potom koncert u sali Sokolane na kojem su nastupili gosti iz Leskovca, Niša i Beograda.  Za ovu svečanost hor „Obilića“ je spremao Branko Dragutinović, poznati mladi dirignet Akademskog pevačkog društva „Obilić“ iz Beograda.

Radoslav Dunjić, inicijator osnivanja "Obilića", sa suprugom Ljubicom FOTO: Wikipedia
Radoslav Dunjić, inicijator osnivanja “Obilića”, sa suprugom Ljubicom FOTO: Wikipedia

Drugi značajan događaj u istoriji Znatske pevačke družine „Obilić“ je turneja po Dunavskoj banovini, krajem septembra i početkom oktobra 1930. godine, pod pokroviteljstvom Svetislava Matića, bana Dunavske banovine. Jedan od organizatora ove turneje bio je poznati novinar Raka Stanisavljević Milutovac. „Obilić“ je na turneji ostao 12 dana a prvi koncert je održan u Novom Sadu , u sali hotela „Sloboda“. Dva dana kasnije priređen je koncert u Somboru. 2. oktobra u Subotici, 4. oktobra u Velikoj Kikindi, 5. oktobra u Starom Bečeju i 7. oktobra u Velikom Bečkereku.

Na turneju je išlo oko 60 članova „Obilića“. Svuda su bili svečano dočekivani od predstavnika lokalnih vlasti i predstavnika zanatskih udruženja. Prema pisanju štampe u Velikom Bečkereku im je, recimo, organizovana poseta fabrikama tepiha, šešira, šećera, čarapa i fabrici piva Dunđerski. Koncert je održan u Narodnom pozorištu a nakon toga igranka u domu Narodne odbrane.

„Obilić“ u tom periodu  učestvuje na brojnim takmičenjima a 1936. godine na takmičenju u Sarajevu bili su jedini hor iz Srbije.

Na svečan način proslavljeno je i 25 godina rada „Obilića“ i to na Vidovdan 1936. godine. Fudbalski klubovi „Obilić“ i „Car Lazar“ odigrali su prijateljsku utakmicu u korist društva a uveče je priređen koncert u centru Kruševca.

Društvo je imalo oko 200 dobrotvora a finansiralo se i prihodima sa pogreba. Prema nekim izvorima jedan od dobrotvora bio je i poznati političar Nikola Pašić.

Izvori: dnevne novine „Politika“ i „Vreme“, monografija „Značajni ljudi Kruševca“ Milorada Sijića, „Enciklopedija Kruševca i okoline“ Slobodana Simonovića

FOTO: U vremenu starog Kruševca – fotografija Milana Vukašinovića, iz kolekcije dr Milutina Tasića